Dizajn i Implementacija Instruktivnog Videa za Kurs Web Razvoj
Case Study: Unapređenje razumijevanja studenata kroz video instrukcije
Pregled projekta
U okviru inicijative za unapređenje učenja u kursu Web Application Development, kreirala sam instruktivni video koji studentima pomaže da unaprijede rješenja iz svog programerskog zadatka u jeziku Python. Video je osmišljen kao vizuelni feedback na osnovu najčešćih grešaka u studentskim rješenjima i služi kao resurs za samostalno učenje i refleksiju, sa fokusom na debugging, razumijevanje programerske logike i aktivno učenje kroz peer review.
- Uloga: Instrukcioni dizajner & e-learning kreator sadržaja
- Klijent: Kibo School (Pilot projekat)
- Ciljna grupa: Studenti kursa Web Application Development
Cilj: Osmisliti i realizovati strukturiran video feedback koji studentima pomaže da prepoznaju greške, razumiju koncepte i poboljšaju rješenja, koristeći scaffolding pristup, vizuelne demonstracije i peer-learning strategije.
Izazovi i Rješenja
Tokom analize studentskih radova, identifikovane su tri ključne prepreke u savladavanju gradiva:
Povezivanje različitih dijelova koda – Studenti su imali poteškoća da pravilno povežu logiku programa i prikažu informacije na stranici na ispravan način.
Samostalno testiranje i otkrivanje grešaka – Iako su imali na raspolaganju testne alate, većina ih nije u potpunosti iskoristila za prepoznavanje i ispravljanje grešaka.
Razumijevanje zadatka kao cjeline – Bilo je nejasno kako bi program trebalo da funkcioniše od početka do kraja, što je otežavalo strukturiranje rješenja i izgradnju ispravne logike.
Rješenje? → Kreirala sam instruktivni video koji na jasan i vizuelno podržan način objašnjava ove teme, koristeći praktične primjere i korak-po-korak demonstracije kako bi studenti mogli lakše da ih primijene u svom radu.
Struktura videa i strategija učenja
Kako bih povećala angažman studenata, kreirala sam video u trajanju od 15 minuta, pažljivo strukturiran po principu postepenog usložnjavanja (scaffolding approach). Video je podijeljen u tematske cjeline koje odgovaraju konkretnim izazovima u studentskim radovima, omogućavajući studentima da ciljano biraju sadržaj koji im je potreban.
- Pozitivan uvod
Video počinje motivacionom porukom i naglašavanjem studentskog truda, čime se smanjuje akademski stres i stvara sigurnije okruženje za primanje feedback-a. - Jasna segmentacija
Svaka sekcija obrađuje jedan konkretan problem. Korišćeni su vizuelni markeri i animacije kako bi studenti lakše pratili objašnjenja i ostali usmjereni. Umjesto gotovih rješenja, studenti su vođeni kroz proces razmišljanja, čime se podstiče dubinsko razumijevanje. - Praktičan pristup i debugging
Umjesto teorijskih objašnjenja, prikazani su realni debugging scenariji, zajedno sa demonstracijom procesa: “napravi promjenu → testiraj → otkloni grešku”. Korišćen je i klijent-developer kontekst kako bi studenti razumjeli širi značaj logičkog razmišljanja i strukture koda. - Podsticanje peer review aktivnosti
Na kraju videa predložen je zadatak u kojem studenti analiziraju kod svojih kolega i daju konstruktivne komentare. Ova aktivnost podstiče zajedničko učenje, refleksiju i razvoj analitičkih vještina.
Vizuelna strategija i tehnička realizacija
Efikasan instruktivni video zahtijeva pažljivo osmišljenu vizuelnu podršku koja jasno vodi korisnika kroz sadržaj i olakšava razumijevanje. U ovom slučaju, korišćene su sljedeće tehnike:
- Screen recording sa praćenjem kursora, kako bi pažnja studenta bila fokusirana na ključne dijelove interfejsa i koda.
- Animacije za vizualizaciju tokova logike u kodu, što je posebno korisno za studente koji se oslanjaju na vizuelno učenje.
- Podjela ekrana kako bi se istovremeno prikazivali editor i rezultat u browseru — omogućavajući studentima da u realnom vremenu povezuju promjene u kodu sa njihovim efektom.
- Demonstracija debugging procesa uživo, umjesto statičnih primjera, kako bi studenti mogli da prate prirodan tok rješavanja problema i uče kroz realne greške.
Refleksija i naučene lekcije
Video se pokazao kao efektan format za prenošenje povratnih informacija — naročito jer je kombinovao jasno strukturisana objašnjenja sa vizuelnim elementima koji su studentima pomogli da bolje razumiju gdje griješe i kako da pristupe rješavanju zadatka. Umjesto da prezentujem samo konačno rješenje, fokusirala sam se na proces analize i razmišljanja, što je studente ohrabrilo da aktivnije pristupe sopstvenom kodu.
Kao prostor za unapređenje, prepoznala sam potrebu da narativ bude nešto spontaniji i manje „predavački“, jer okruženje u kojem se Kibo studenti kreću više cijeni prirodan i neformalan ton. Takođe bih voljela dodatno proširiti rad sa konkretnim greškama iz studentskih radova i prikazati kako se one mogu ispraviti u realnom vremenu — što bi dodatno ojačalo osjećaj prepoznavanja i samoprocjene kod gledalaca.